|
Pivo je osvežavajuće piće sa niskim sadržajem
etanola (od 3 do preko 5 vol.%), zasićeno
ugljen-dioksidom (CO2), prijatnog
mirisa i ukusa... blago gorko od hmelja.
Stari narodi: Sumeri, Egipćani, Rimljani, Kelti,
Germani, Skiti... Sloveni, spravljali su ga od
ječma, pšenice, zobi i heljde, začinjavali ga
raznolikim začinima i medom a hmelj se počeo
koristiti od osmog veka: upravo na Balkanu!
Iako sortiment
i
prinosi žitarica nisu bili
osobiti u to doba – za spravljanje piva morao se
ostaviti deo žetve te je, u izvesnim
razdobljima, služilo kao sredstvo plaćanja roba
i usluga (posebnom čašću smatralo se ako, uz
platu, sluga dobije burence piva).
Od srednjeg veka počinje ozbiljna proizvodnja i
tehnološko usavršavanje receptura, prvo u
manastirima... da bi danas imala globalni
karakter (procenjuje se da samo 12 država u
Svetu nema ovu granu prehrambene industrije).
Skladnim vrenjem i prožimanjem
hranljivih/lekovitih vrednosti ječma, hmelja i
pivarskog kvasca dobija se proizvod koji ne
treba imenovati „tečni hleb” već pivo... te mu
dati ispravno mesto u kulturi ishrane - kako je
to učinjeno sa vinom. Samo na ovaj način PIVO
može postati u svesti ljudi ono što zapravo
jeste: ekološka hrana.
Međutim, svedoci smo ogromnog reklamnog pritiska
u medijima da se jednostranim posmatranjem
izobliči prava slika piva (o pogubnosti ovakvog
pristupa jasno govore ekscesne situacije tokom
sportskih susreta i stvaranje kultnog odnosa
usmerenog ka neumerenom trošenju ovog jeftinog
napitka odnosno legalizacija alkoholizacije
čitavih naroda). U prilog ovoj tezi ide da je
malo literature u Svetu posvećeno primeni piva u
kulinarstvu – na Balkanu je pionir valjevska
pivara sa brošurom objavljenom pre desetak
godina u enormnom tiražu od 3000 primeraka (48
stranica).
Osim energetske vrednosti, pivo sadrži
oplemenjene proteine biljnog porekla, organske
kiseline, probiotike, enzime, hormone,
nedovoljno proučene biogene faktore, mineralne
elemente (sumpor, fosfor, kalijum i magnezijum)
i vitamine (B1, B2, B6,
H i PP faktor) u fiziološki/nutritivno poželjnim
odnosima što je posledica životnih procesa
mikroorganizama. Smatram da bi korišćenje piva u
sastavu jela moglo doprineti harmonizaciji i
kvalitetu ishrane ljudi i smanjenju potrošnje
hleba jer se on upravo toliko troši radi
zadovoljenja metaboličkih potreba iz produkata
vrenja a manje zbog energije čija se potreba
lakše može zadovoljiti iz ostalih namirnica u
obroku.
Etanol tokom pripreme jela potpuno ispari i mogu
ga jesti osobe svih uzrasta. Radi snižavanja
gorčine, dobro je pivo prethodno kratko
prokuvati na tihoj vatri uz skidanje pene koja
je gorka (ovo se može učiniti i energičnim
mešanjem hladne tečnosti uz skidanje pene).
Kao i kod vina - uz jelo se poslužuje vrsta piva
koja je korišćena za kuvanje. Treba naglasiti da
se ne služi alkoholni aperitiv pred obrok!
PREDJELO
Divčibarska salata
Sastojci:
350 g pasulja, 200 g goveđe pršute, 2 praziluka,
2 dl kisele pavlake, 2 dl piva, ulje, biber i
so.
Priprema:
Prethodnog dana opran i namočen pasulj ocediti i
pristaviti u hladnu vodu da se kuva. Izdinstati
narezani praziluk na vrelom ulju do staklastosti
te mu, uz mešanje, dodati kuvani i oceđeni
pasulj, na rezance narezanu pršutu, so i biber.
Na kraju preliti mešavinom pavlake i piva.
Ohladiti i servirati.
Palačinke sa mesom
Sastojci:
2 jaja, malo soli, 4 dl vode, malo ulja, brašno
po potrebi.
Nadev:
250 g mlevenog mesa, glavica luka, so, biber,
jaje, 2 dl piva, 3 jaja.
Priprema:
Od navedenog materijala ispeći desetak palačinki
i napraviti nadev na sledeći način: prepržiti na
ulju glavicu sitno narezanog luka, dodati
mleveno meso, malo soli i bibera. Sve mešati na
laganoj vatri. Skinuti sa štednjaka i dodati
jedno jaje. Ovom mešavinom nadevati palačinke,
saviti ih i poređati u vatrostalnu posudu.
Razmutiti 3 jaja sa 2 dl piva i preliti
palačinke. Zapeći ih u pećnici.
ČORBA
Od piva čorba
Sastojci:
3 satlika svetlog piva (satlik=0,33 l), cimet,
limunova kora, šećer, 8 žumanaca, pola satlika
pavlake, 3 zemičke.
Priprema:
Tri satlika piva, malo cimeta, limunove korice,
malo šećera (ravna kafena kašičica) staviti na
vatru da se dobro prokuva uz češće obiranje pene
(snižava se gorčina). Žumanca pomešati sa
pavlakom – uz mešanje sipati u vrelo pivo. Iseći
zemičku uzduž, staviti u čorbu i podati na
trpezu.
Čorba od kiselog kupusa
Sastojci:
500 g kiselog kupusa, 2 vrča (1 litar) svetlog
piva, 0,5 l bujona od junećih potkolenica,
supena kašika guščije masti, glavica luka, so,
biber, par bobica kleke/venje, na vrh noža
drobljenog kima.
Priprema:
Očišćen luk iseći na rebarca. U posudi zagrejati
mast na srednjoj vatri, usuti luk i, zatim,
ribani ili sečeni kiseli kupus. Sve izmešati i
posle pet minuta naliti pivo, bujon dobro
„obran” od loja, zrna kleke, kim, so i biber.
Pokriti posudu i lagano krčkati petnaestak
minuta.
GLAVNO JELO
Čiča-Ilijin karaš
Nezaboravni glumac Ilija Stanojević, poznatiji
kao Čiča-Ilija, ostavio je kao spomen riblji
specijalitet, po njemu imenovan, koji se gotovi
na sledeći način...
Očišćene karaše, najbolje od 200-250 grama,
marinirane u pivu pola sata, uvaljane u projino
brašno, pržiti na maslinovom ulju. Svaku stranu
ribe pržiti nekoliko minuta da porumeni. Ribu
okretati lopaticom da se ne povredi spolja. Kada
su karaši isprženi, soliti ih i poprskati sitnim
belim biberom, staviti na porcelanski tanjir
čije je dno pokriveno tankim kriškama hleba.
(Korišćenjem roštilja za pripremu, ribu treba
premazivati mešavinom piva i ulja posle
mariniranja u pivu koje traje od pola do jednog
sata.)
Za mladih dana u kafani „Kod Efike” u
petrovaradinskom Majuru, Čiča-Ilija je u slast
jeo po „punu veš korpu” ovako prženih karaša i
ispijao „pedesetak” štucni piva...
Kunić u pivu
Sastojci:
Kunić, 100 g masne slanine, velika glavica luka,
3 kašike maslaca, list lovora, pola kašičice
sušene majčine dušice, 6 zrna crnog bibera, 6
zrna pimenta, komad limunove kore, po kašičica
soli i šećera, 2 kašike brašna, 2 kašike domaćeg
jabukovog ili vinskog sirćeta, 0,5-0,7 l svetlog
piva.
Priprema:
Kunića razuditi na 8 delova. Komade mesa
istrljati krpom navlaženom mešavinom vode i
sirćeta. Slaninu i luk iseći na krupnije kocke.
Slaninu istopiti u šerpi, dodati kašiku maslaca,
i na tome staklasto propržiti lukac. Dodati
začine sa limunovom korom i solju. Staviti
komade kunića i doliti toliko piva da meso
ogrezne. Pirjaniti pokriveno, na blagoj vatri,
1,5-2 sata.
Rastopiti preostali maslac, posuti brašnom i
izmešati sve da bude glatka masa, pa malo po
malo uz stalno mešanje dolivati tečnost od
kuvanja da postane gust umak. Dodati sirće i
šećer i kuvati uz mešanje još 5 minuta.
Gotovo meso kunića staviti u dublju činiju na
toplo mesto. Ostatak tečnosti od kuvanja
procediti u umak, malo prokuvati i preliti meso.
SLATKIŠI
Šljive i badem u testu od piva
Sastojci:
250 g krupnih šljiva – oko 25 komada, kora od
limuna, 40 g oljuštenog badema, 1,5 dl piva, 100
g brašna, 1 jaje, malo soli, 1 prepuna kašika
šećera, masnoća za pečenje, 50 g čokolade za
kuvanje, puna kašičica šećera.
Priprema:
Šljive i limunovu koru kuvati u četvrt litra
vode, oko 40 minuta. Odliti vodu i povaditi
koštice. U svaku šljivu ubaciti po jedan
oljušteni badem. Brzo umutiti pivo i brašno.
Dodati žumance, so i šećer. Lagano mešajući
dodati čvrsto ulupana belanca. Zagrejati masnoću
na 180şC.
Šljive umakati u pripremljeno testo, propržiti
na vreloj masnoći i spustiti na papirne
servijete da se ocede. Oceđene, uvaljati ih u
naribanu čokoladu izmešanu sa sitnim šećerom.
„Pijani mozak”
Za testo:
po 6 belanca, žumanca, kašikâ šećera, kašikâ
brašna, malo masnoće.
Za nadev:
200 g maslaca, jaje, 150 g šećera, 4 rebra
čokolade, 1 dl piva.
Priprema:
Umutiti belanca i postepeno dodavati šećer. Kada
je dobro umućeno dodavati jedno po jedno žumance
uz mešanje. Dodati brašno, lagano promešati,
sipati u podmašćen pleh i peći. Kada se ohladi
iseći na kocke i nadevati.
Umutiti maslac, jaje i šećer. Dodati rebra
omekšale čokolade i pivo. Ostaviti malo nadeva
za odozgo, ostatak pomešati sa kockicama.
Oblikovati na tanjiru kao rolat i premazati
ostavljenim nadevom.
Recepti su iz:
Lazić,R.: Jela sa pivom, Valjevska štamparija i
Valjevska pivara, Valjevo, 1996.(?)
Slika – Suncobran za pivo :
Radomir Jelačić (umetnički fotograf),
Krajišnici, Loznica, ’04. (gljiva: sunčanica -
Macrolepiota procera)
U Loznici, Serbia, 7. februara 2006.
|